Ako malo bolje pogledamo životni i razvojni ciklus Firefoxa, primijetit ćemo dvije stvari i to: učestalost izdavanja novih verzija te način označavanja tih istih verzija. Od samih početaka Mozilla je u prosjeku svaki mjesec izdavala novu verziju u kojoj su bila uključenja poboljšanja u vidu bolje sigurnosti i stabilnosti, što se nije promijenilo ni do danas. Način obilježavanja novih verzija je bio takav da se svaka manja verzija izdaje pod oznakom veće verzije koja se na tržištu zadržavala duži vremenski period. Npr. 3.5.4 je četvrta verzija Firefoxa 3.5.
Na ovaj način Firefox 1 je doživjeo 9 verzija za godinu dana, dok je Firefox 1.5 za isti period doživjeo 13 verzija. Firefox 2 je za period od 2 godine doživjeo 21 verziju. Firefox 3 je za godinu i pol dana doživjeo 20 verzija. Firefox 3.5 također je doživjeo 20 verzija ali za period od dvije godine, baš kao i Firefox 3.6.
Firefox 4 je već u samim počecima nagovještavao da se sprema nešto veliko. Razvoj je počeo nedugo nakon predstavljanja Firefoxa 3.6. Testni period trajao je duže nego ikad, više od godinu dana, a za to vrijeme izdato je čak 20 testnih verzija. Nešto je tada očito puklo u Mozilli pa su se sa predstavljanjem finalne verzije odlučili i za objavu nove strategije oko objavljivanja budućih verzija. Odlučeno je, naime, da će se najmanje svaka 2 mjeseca predstavljati nova generacija Firefoxa, odnosno poslije verzije 4 slijedi 5, 6, 7 itd. Također je odlučeno i da će se nakon Firefoxa 4 prestati sa praksom razvoja prethodne generacije jer je do tada često dolazilo do toga da se prethodni Firefox razvija i godinu dana nakon predstavljanja nove generacije.
Ovakva odluka očigledno da je donešena iz razloga jer je tada konkurencija "brojčano" bila daleko ispred Firefoxa, i to: Internet Explorer 9, Google Chrome 10, Opera 11 te Safari 5. Zato je Mozilla odlučila da po uzoru na neku kinesku tvornicu "štanca" verzije što brže može. Ovakav tempo izazvao je mnoge probleme ponajviše korisnicima zbog nedostatka kompatibilnosti sa raznim Firefox dodacima. Mnogi korisnici su tada odlučili da potraže zamjenu u drugim web preglednicima. Firefox je ovim potezom sam sebi učinio medvjeđu uslugu te dopustio da nakon mnogo vremena vladanja prvo mjesto preuzme Google Chrome. Da su korisnici masovno napuštali Firefox i tražili alternativu dokazuje i jedno pismo bivšeg Mozillinog zaposlenika koji također kritizira takav način pumpanja verzija. Brzina reakcije koja je tada došla iz Mozille samo je potvrdila da gube rat na polju web preglednika.
Za razliku od prije kada je Firefoxu trebalo 8,5 godina za izdavanje 127 stabilnih verzija da bi se došlo do Firefoxa 4, sada je za samo godinu i pol dana izdato 26 verzija da bi se dostigao Firefox 15 koji će biti predstavljen sutra 28. augusta 2012. godine. Zajedno sa finalnim izdanjem Firefoxa 15, sutra će biti dostupne i testne verzije za Firefox 16, Firefox 17, te Firefox 18 koji će kao finalno izdanje biti dostupan već 1. januara 2013. godine. Firefox 20 bit će dostupan 26. marta 2013. a Firefox 25 moći ćemo koristiti već od 22. oktobra 2013. godine.
Zadnju verziju Mozilla Firefox za Windows, Linux ili Mac OS X na bilo kojem od dostupnih jezika možete preuzeti ovdje.
Zadnju verziju Mozilla Firefox za Windows, Linux ili Mac OS X na bilo kojem od dostupnih jezika možete preuzeti ovdje.
