U nedavnom hakerskom napadu na Sony, došlo je do gašenja PlayStation Network (PSN) servisa. Sve bi to prošlo gotovo neopaženo da se radilo o običnom napadu kakvi su se događali i ranije, ali buru reakcija podigla je vijest da su ukradeni osobni podaci o više od 70 milijuna PSN korisnika, uključujući njihova imena, adrese stanovanja, elektroničku poštu, pa čak i brojeve kreditnih kartica. Međutim, sve je počelo prije više od godinu dana kada je Sony objavio da će na svojoj PlayStation 3 konzoli onemogućiti instaliranje dodatnog operativnog sistema.
Do prije više od godinu dana Sony je bio sasvim obična tvrtka koja prizvodi elektroničku opremu. Njihov najveći brend je igraća konzola PlayStation koja je prvi put ugledala svjetlo dana davne 1994. godine. Nakon prve konzole slijedio je PlayStation 2 koji se pojavio šest godina poslije.
Godine 2006. dolazi PlayStation 3 sa posve novim mogućnostima. Sa tvrdim diskom od 20 GB pa sve do 320 GB, PlayStation 3 je u mogućnosti reproducirati Blu-ray sadržaje i podržava rezolucije visoke kvalitete. Postojala je i mogućnost instaliranja neke Linux distribucije kao što je Ubuntu, Fedora ili Gentoo. Linux na PS3 činio se odličnim svim onim korisnicima koji su na PS3 željeli igrati piratske igre ili gledati filmove u visokoj rezoluciji. Naime, kako sadržaji u visokoj rezoluciji zauzimaju ogroman prostor, rješenje je pronađeno u novom video formatu zvanom matroska ili kraće mkv. Za poređenja radi, jedan film od 90 minuta u DivX formatu zauzima 700 MB, dok u mkv formatu zauzima svega 300 MB. Razlika je i više nego očita, a uočljivija je mnogo više sa većim sadržajima, pogotovo na onima visoke rezolucije. Kako danas na tržištu potrošačke elektronike zbog pritisaka filmske industrije ne postoji niti kvalitetan samostalni DivX player koji je u mogućnosti prikazati titlove dovoljne veličine da ih korisnik može pročitati, tako ne postoji niti jedan samostalni mkv player, a siguran sam da neko vrijeme neće ni postojati. Tada se kombinacija PS3, Linuxa i matroska kodeka učinila kao pun pogodak za sve one koji su filmove visoke kvalitete skidali sa Interneta u mkv formatu i željeli ih gledati bez prethodne konverzije i gubitka kvalitete u neki drugi format, ili kupovine originalnog naslova koji je izrazito skup.
Početkom prošle godine Sony je objavio da će na PS3 onemogućiti instalaciju dodatnog operativnog sistema izdavanjem nadogradnje, što se i dogodilo 1. aprila. Dali je datum izabran sasvim slučajno ili su PS3 korisnici "nasjeli na štos", nije poznato. No, vratimo se priči oko Sonyja. Nakon zaključavanja konzole, mnogi korisnici su bili razočarani i bilo je samo pitanje vremena kada će netko provaliti zaštitu. Nije dugo trebalo čekati da se postupak provaljivanja zaštite pojavi na Internetu, pa čak i na najpopularnijem video servisu Youtube. To je za Sony bila pljuska u lice te su najavili detaljniju istragu oko cijelog slučaja.
Napetosti između Sonyja i korisnika bile su sve veće, ponajviše jer Sony nije htio priznati poraz a korisnici nisu željeli da im bilo tko određuje šta će raditi sa konzolom koju su oni sami platili. Sve je kulminiralo polovinom januara ove godine kada je Sony podigao tužbu protiv George Hotza i još stotinjak osoba iz grupe hakera poznatije kao fail0verflow. Naime, George Hotz je na svom blogu detaljno objasnio kako na PS3 provaliti zaštitu te instalirati Linux. Kako za Sony podizanje tužbe nije bilo dovoljno, rekli su da će od pružatelja Internet usluga tražiti IP adrese i osobne podatke svih onih korisnika koji budu pristupali Georgeovom blogu te da će ih tužiti. Tada se u cijelu priču umiješala i najpoznatija grupa hakera poznatija kao Anonymous. Oni su odmah najavili napade na Sony, ali da njihov cilj neće biti Sonyjevi korisnici niti njihovi podaci već tvrtka i njeni servisi. Kao što je i najavljeno, uslijedili su i prvi napadi. Iz Sonyja su kasnije izjavili da su napadi već pomalo dosadni i iritirajući.
PlayStation Network je mreža putem koje se PlayStation i PlayStation Portable korisnicima nude igre, filmovi i muzika, te putem koje se mogu igrati sa drugim korisnicima. Da sa PSN nešto nije u redu korisnici su primijetili već u srijedu 20. aprila kada ovaj servis nije radio, da bi Sony tek kasno u četvrtak na svom blogu objasnio kako se radi o neplaniranom održavanju. Dan poslije Sony je priznao da se radi o mnogo većem problemu te da će rješavanje problema potrajati nekoliko dana. Prema nekim izvorima, Sony je kasnije priznao da je problem nastao djelovanjem izvana, ali je to brzo povučeno iz službenenog obraćanja javnosti.
Godine 2006. dolazi PlayStation 3 sa posve novim mogućnostima. Sa tvrdim diskom od 20 GB pa sve do 320 GB, PlayStation 3 je u mogućnosti reproducirati Blu-ray sadržaje i podržava rezolucije visoke kvalitete. Postojala je i mogućnost instaliranja neke Linux distribucije kao što je Ubuntu, Fedora ili Gentoo. Linux na PS3 činio se odličnim svim onim korisnicima koji su na PS3 željeli igrati piratske igre ili gledati filmove u visokoj rezoluciji. Naime, kako sadržaji u visokoj rezoluciji zauzimaju ogroman prostor, rješenje je pronađeno u novom video formatu zvanom matroska ili kraće mkv. Za poređenja radi, jedan film od 90 minuta u DivX formatu zauzima 700 MB, dok u mkv formatu zauzima svega 300 MB. Razlika je i više nego očita, a uočljivija je mnogo više sa većim sadržajima, pogotovo na onima visoke rezolucije. Kako danas na tržištu potrošačke elektronike zbog pritisaka filmske industrije ne postoji niti kvalitetan samostalni DivX player koji je u mogućnosti prikazati titlove dovoljne veličine da ih korisnik može pročitati, tako ne postoji niti jedan samostalni mkv player, a siguran sam da neko vrijeme neće ni postojati. Tada se kombinacija PS3, Linuxa i matroska kodeka učinila kao pun pogodak za sve one koji su filmove visoke kvalitete skidali sa Interneta u mkv formatu i željeli ih gledati bez prethodne konverzije i gubitka kvalitete u neki drugi format, ili kupovine originalnog naslova koji je izrazito skup.
Početkom prošle godine Sony je objavio da će na PS3 onemogućiti instalaciju dodatnog operativnog sistema izdavanjem nadogradnje, što se i dogodilo 1. aprila. Dali je datum izabran sasvim slučajno ili su PS3 korisnici "nasjeli na štos", nije poznato. No, vratimo se priči oko Sonyja. Nakon zaključavanja konzole, mnogi korisnici su bili razočarani i bilo je samo pitanje vremena kada će netko provaliti zaštitu. Nije dugo trebalo čekati da se postupak provaljivanja zaštite pojavi na Internetu, pa čak i na najpopularnijem video servisu Youtube. To je za Sony bila pljuska u lice te su najavili detaljniju istragu oko cijelog slučaja.
Napetosti između Sonyja i korisnika bile su sve veće, ponajviše jer Sony nije htio priznati poraz a korisnici nisu željeli da im bilo tko određuje šta će raditi sa konzolom koju su oni sami platili. Sve je kulminiralo polovinom januara ove godine kada je Sony podigao tužbu protiv George Hotza i još stotinjak osoba iz grupe hakera poznatije kao fail0verflow. Naime, George Hotz je na svom blogu detaljno objasnio kako na PS3 provaliti zaštitu te instalirati Linux. Kako za Sony podizanje tužbe nije bilo dovoljno, rekli su da će od pružatelja Internet usluga tražiti IP adrese i osobne podatke svih onih korisnika koji budu pristupali Georgeovom blogu te da će ih tužiti. Tada se u cijelu priču umiješala i najpoznatija grupa hakera poznatija kao Anonymous. Oni su odmah najavili napade na Sony, ali da njihov cilj neće biti Sonyjevi korisnici niti njihovi podaci već tvrtka i njeni servisi. Kao što je i najavljeno, uslijedili su i prvi napadi. Iz Sonyja su kasnije izjavili da su napadi već pomalo dosadni i iritirajući.
PlayStation Network je mreža putem koje se PlayStation i PlayStation Portable korisnicima nude igre, filmovi i muzika, te putem koje se mogu igrati sa drugim korisnicima. Da sa PSN nešto nije u redu korisnici su primijetili već u srijedu 20. aprila kada ovaj servis nije radio, da bi Sony tek kasno u četvrtak na svom blogu objasnio kako se radi o neplaniranom održavanju. Dan poslije Sony je priznao da se radi o mnogo većem problemu te da će rješavanje problema potrajati nekoliko dana. Prema nekim izvorima, Sony je kasnije priznao da je problem nastao djelovanjem izvana, ali je to brzo povučeno iz službenenog obraćanja javnosti.
Nakon uskršnjeg vikenda, Sony je objavio da se stvari rješavaju ali da ne znaju kada će problem biti uklonjen. Korisnici su sve više bili bijesni jer ih japanska tvrtka svjesno laže, a Internetom su počele kružiti priče i crni scenariji o veličini cijele katastrofe. Sony je valjda tek tada shvatio da je bolje priznati istinu nego pokušavati spasiti reputaciju tvrtke.
Sedam dana nakon što PSN nije u funkciji, Sony je u srijedu napokon priznao da je taj servis doživio napad grupe hakera. U napadu je možda ukradeno više od 70 milijuna korisničkih računa u kojima se nalaze detaljne informacije o svakom korisniku, od imena i prezimena, adrese stanovanja, elektroničke pošte pa sve do brojeva kreditnih kartica. Svi su tada počeli sumnjati na Anonymous ali su oni demantirali umiješanost u napad rekavši da njihov cilj nikako nisu PSN korisnici niti njihovi osobni podaci. U buri reakcija Sonyju se najviše zamjera što je čekao sedam dana da obavijesti korisnike kako su njihovi osobni podaci ukradeni. U međuvremenu je na Kalifornijskom sudu protiv Sonyja podignuta i prva tužba, a za očekivati je da će ih biti još mnogo. Sony će također mnogim regulatornim tijelima, organizacijama i državnim institucijama morati odgovarati na mnoga pitanja o sigurnosti osobnih podataka.
Da cijela stvar nimalo nije bezazlena govori i podatak da se u posljednje vrijeme po ilegalnim forumima širi informacija o prodaji 2,2 milijuna PSN korisničkih računa onoj osobi koja ponudi najviše novaca.
Svi sada osuđuju Sony te traže i najmanju grešku koju je napravio od svog postojanja, što je sasvim i razumljivo s obzirom na veličinu cijelog skandala. Sonyju u prilog ne ide ni činjenica da je na matičnoj ploči PlayStation 2 ostavio prostor za čip koji omogućuje igranje piratskih igara. Zašto se onda toliko boriti protiv hakera i pirata ako im u startu daje prostor da imaju gdje raditi? Isto je kao da na parkingu ostavite otključano auto i nadate se da ga nitko neće ukrasti. Kad-tad će netko napraviti ključ kojim će upaliti auto i više ga nema. Sve mi to liči i na sva ova dešavanja oko Sonyja. Šta ako su ispočetka bili umiješani u cijelu stvar oko provaljivanja PS3 zaštite i napada na PSN a sve u cilju da prosječni korisnici zamrze hakere i pirate kao što su George Hotz i njemu slični? Šta ako se krađa korisničkih računa nikada nije niti desila, već je ovo samo jedan veliki marketinški trik? U međuvremenu će na površinu isplivati još detalja oko cijele ove situacije. Na nama je da čekamo i posmatramo. Ali na kraju će se cijela ova stvar zaboraviti i sve će postati dio prošlosti i statistike u sjeni novog skandala, kao i ovaj Sonyjev koji je zasjenio onaj iz 2005. godine kada je ukradeno više od 30 milijuna korisničkih računa MasterCard i Visa korisnika.
Sedam dana nakon što PSN nije u funkciji, Sony je u srijedu napokon priznao da je taj servis doživio napad grupe hakera. U napadu je možda ukradeno više od 70 milijuna korisničkih računa u kojima se nalaze detaljne informacije o svakom korisniku, od imena i prezimena, adrese stanovanja, elektroničke pošte pa sve do brojeva kreditnih kartica. Svi su tada počeli sumnjati na Anonymous ali su oni demantirali umiješanost u napad rekavši da njihov cilj nikako nisu PSN korisnici niti njihovi osobni podaci. U buri reakcija Sonyju se najviše zamjera što je čekao sedam dana da obavijesti korisnike kako su njihovi osobni podaci ukradeni. U međuvremenu je na Kalifornijskom sudu protiv Sonyja podignuta i prva tužba, a za očekivati je da će ih biti još mnogo. Sony će također mnogim regulatornim tijelima, organizacijama i državnim institucijama morati odgovarati na mnoga pitanja o sigurnosti osobnih podataka.
Da cijela stvar nimalo nije bezazlena govori i podatak da se u posljednje vrijeme po ilegalnim forumima širi informacija o prodaji 2,2 milijuna PSN korisničkih računa onoj osobi koja ponudi najviše novaca.
Svi sada osuđuju Sony te traže i najmanju grešku koju je napravio od svog postojanja, što je sasvim i razumljivo s obzirom na veličinu cijelog skandala. Sonyju u prilog ne ide ni činjenica da je na matičnoj ploči PlayStation 2 ostavio prostor za čip koji omogućuje igranje piratskih igara. Zašto se onda toliko boriti protiv hakera i pirata ako im u startu daje prostor da imaju gdje raditi? Isto je kao da na parkingu ostavite otključano auto i nadate se da ga nitko neće ukrasti. Kad-tad će netko napraviti ključ kojim će upaliti auto i više ga nema. Sve mi to liči i na sva ova dešavanja oko Sonyja. Šta ako su ispočetka bili umiješani u cijelu stvar oko provaljivanja PS3 zaštite i napada na PSN a sve u cilju da prosječni korisnici zamrze hakere i pirate kao što su George Hotz i njemu slični? Šta ako se krađa korisničkih računa nikada nije niti desila, već je ovo samo jedan veliki marketinški trik? U međuvremenu će na površinu isplivati još detalja oko cijele ove situacije. Na nama je da čekamo i posmatramo. Ali na kraju će se cijela ova stvar zaboraviti i sve će postati dio prošlosti i statistike u sjeni novog skandala, kao i ovaj Sonyjev koji je zasjenio onaj iz 2005. godine kada je ukradeno više od 30 milijuna korisničkih računa MasterCard i Visa korisnika.
